U etno selima CG sve više domaćih gostiju

U etno selima i seoskim domaćinstvima na sjeveru države u doba korone raste broj domaćih gostiju, dobro se prodaju domaći poljoprivredni proizvodi i artikali ručne radinosti. Radi se i ovih dana za neka bolja turistička vremena.

Iako je korona gotovo u potpunosti zaustavila turističku djelatnost, ona je kao i svaka druga kriza, osim negativnih uzrokovala i pozitivne promjene.

“Da shvatimo da nije nužno imati novac da bi se putovalo”, kazala je psihološkinja Radmila Stupar Đurišić.

To u turističkom smislu znači da smo se vratili potencijalima svoje države, što potvrđuju i privrednici.

“Jedno 50/60 odsto više je bilo domaćih gostiju koji nijesu mogli da idu van Crne Gore, pa su posjećivali ove destinacije u Crnoj Gori, upoznavali Crnu Goru”, kazao je Radonja Golubović iz etno sela “Montenegro” – Brezna.

U doba korone Crnogorci praktikuju slogan “Kupuj domaće”, čemu su ranije većinom bili posvećeni inostrani gosti.

“Nemamo problema nikakvih. Ja dnevno prodajem 40, i preko 40 kilograma sira”, kazala je Jelena Todorović iz seoskog domaćinstva Todorović- Brezna.

Zaživjela je i on-line prodaja organskih proizvoda.

“Više nema potrebe da kupuju sve to u marketima, što uvozimo sa strane, već da osnažimo našu ekonomiju i da smanjimo uvoz”, kazao je Željko Đukić iz NVO “MNE”- Bijelo Polje.

Mnogi su tek sada shvatili zašto je važno vratiti se selu.

“Ove godine nema ko nije od Pljevljaka, ko je imao selo nešto posijao, da ima svoju tu neku domaću hranu”, Vaso Knežević iz NVO “Da zaživi selo” – Pljevlja.

Ličnost najbolje raste kada je teško jer koristi sopstvene kapacitete a to snaži i zajednicu.

“Mi smo sestre po imenu a ne po vjeri. Mi ne razdvajamo vjeru”, kazala je Mersada Mahmutović iz NVO “Šarenica”- Pljevlja.

Ovako govori gospođa Mersada koja sa prijateljicama, složno, poštujući propise NKT-a, i u doba krize izrađuje tradicionalne proizvode za domaće i inostrane goste, kojih će kaže, opet biti.

“Kod nas se i šije, rade se košulje sa ošvicama, radi se zlatovez”, kazala je Ljiljana Čepić iz NVO “Šarenica”- Pljevlja.

Najbolji mamac za turiste su priroda i bogatstvo naše kulture i identiteta.

“Ja se nadam kad sve ovo prođe da ćemo uspjeti da se prezentujemo svijetu i narodu van naših granica, mnogo bolje i kvalitetnije jer ćemo prvo uvidjeti mi, koliko toga divnog imamo da damo”, kazala je psihološkinja Radmila Stupar Đurišić .

Nedavno je na Evropskoj konvenciji za turizam rečeno da ta privredna grana ima moć da bude, ne problem, već rješenje krize.

 

Podijeli: