Ima li nafte znaćemo krajem septembra

Preliminarni rezultati o potencijalima ležišta nafte prilikom istražnog bušenja u crnogorskom podmorju, koje obavlja konzorcijum kompanija Eni i Novatek, mogli bi biti poznati krajem septembra, saopštio je državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija, Marko Perunović.

Perunović je kazao da konzorcijum kompanija Eni i Novatek, koje su u martu počele prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju u moru između Bara i Ulcinja, napreduje dobro u tom poslu.

“Trenutno je izbušeno 4,7 hiljada metara. Zaštitna kolona je stavljena do 4,3 hiljade metara, jer je bilo malo problema za prolaz do totalne dubine od 4,7 hiljada metara, tako da je ona cementirana“, rekao je Perunović tokom radnog doručka sa novinarima.

On je saopštio da će se potom ući u pretposljednju fazu istražnog bušenja, koja će obuhvatiti interval bušotine između 4,7 hiljada do šest hiljada metara, gdje se otpriike očekuje ulaz u zonu karbonata koji bi trebalo da budu crnogorsko ležište od kojeg se dosta očekuje.

„Ono što bi trebalo da bude sljedeći dio procedure jeste da u to ležište uđemo u toku narednih 20 dana do mjesec, tako da bismo negdje krajem septembra imali neke preliminarne rezultate kako izgleda to naše ležište i koji je njegov potencijal“, rekao je Perunović.

Ukoliko bi se ispostavilo da je pozitivan nalaz, naredna faza bi bila razrada ležišta u trajanju od dvije do tri godine i početak proizvodnje koji bi, u nekom pozitivnom scenariju, mogao da bude u toku 2024. godine, ako bi sve išlo prema proceduri.

Perunović je rekao da su Eni i Novatek kompanije koje su u posljednjih pet do šest godina imale jako puno uspjeha u definisanju velikih džinovskih ležišta u svijetu, što je dodatan razlog za optimizam.

„Eni radi sve na zaštiti na radu i životne sredine i maksimalno je posvećen poslu, tako da se značajno sporije i pažljivije realizuju neke procedure, jer ekologija i ekonomija, odnosno energetika, idu jedno s drugim“, poručio je Perunović.

On je, govoreći o aktuelnim projektima u oblasti energetike, pomenuo i aktivnosti koje se tiču rudnika Brskovo koji je, kako je ocijenio, prepoznat kao projekat koji bi mogao da preporodi sjever i crnogorsku ekonomiju.

„Prije 15 do 20 dana napravili smo aneks koncesionog ugovora, gdje smo koncesionaru dali dodatne dvije godine da obezbijede svu projektnu dokumentaciju i da poslije dvije godine bude u stanju da krene sa izbođenjem radova“, objasnio je Perunović.

On je ocijenio da je projekat jako značajan sa ekonomskog stanovišta, jer se planira zapošljavanje između 500 i 700 ljudi na period od 15 do 18 godina, u zavisnosti od faza radova.

Perunović je pomenuo kao značajne i niz projekata koje realizuje Elektroprivreda (EPCG), dok je, kada je u pitanju Termoelektrana (TE) Pljevlja, podsjetio da je taj energetski objekat potrošio dozvoljenih 20 hiljada radnih sati, pa je Energetska zajednica (EZ) otvorila slučaj protiv Crne Gore zbog kršenja ugovora.

„Sada smo u fazi da tražimo rješenje koje mora da obuhvati ekološku rekonstrukciju koja će koštati i više nego što je predviđeno, otprilike nekih 15 miliona eura više od projektovanih 54 miliona. Pitanje je šta da radimo posle toga, odnosno koliko će biti isplativo da radimo tu rekonstrukciju“, rekao je Perunović.

Državni sekretar za saobraćaj i pomorstvo u Ministarstvu, Zoran Radunović, osvrnuo se na stanje u tim sektorima, posebno ističući Luku Bar, za koju, kako je rekao, imaju planove za razvoj.

Luka Bar, kako tvrdi, samostalno ne može da funkcioniše.

„Pored toga, trenutno smo u pregovorima da jedna strana kompanija dođe i u okviru Slobodne zone Luke Bar investira 35 do 45 miliona USD, iskljlučivo u proizvodne programe i pogone. To se odnosi na zakup zemljišta i investicije“, kazao je Radunović.

On je rekao da je Ministarstvo, po pitanju rješavanja problema u Crnogorskoj i Barskoj plovidbi, intenzivno radilo, i da Crna Gora i ta dva preduzeća nemaju kapaciteta da mogu da ostvare sopstveno iznajmljivanje brodova.

Kada je u pitanju vazdušni saobraćaj, Radunović je saopštio da u Ministarstvu prate rad nove nacionalne avio-kompanije Air Montenegro, za koju je bilo značajno što je krenula sa letovima zbog realizacije turističke sezone.

„Očekujemo da ćemo organizaciono, strukturno i kadrovski, unaprijediti tu kompaniju“, poručio je Radunović.

On je rekao da je kompanija Aerodromi Crne Gore izašla iz perioda kovida sa minusom od oko 15 miliona, ali da se nivo saobraćaja vraća.

„U narednom periodu imaćemo intenzivne sastanke u cilju toga kako da privučemo još kompanija da dolaze na crnogorske aerodrome“, dodao je Radunović.

On je naveo i da su u sektoru saobraćaja i pomorstva zatekli zapušteno i haotično stanje, što je u nastavku rezltiralo i stečajem Montenegro Airlinesa (MA).

Radunović je, govoreći o željezničkim preduzećima, kazao da su te firme najveći poreski dužnici i da je infrastruktura u lošem stanju.

„U željezničku infrastrukturu je uloženo oko 150 miliona eura, ali mi i dalje imamo veliki broj sporih vožnji i zaustavljanja i to u narednom periodu moramo da promijenimo. Planiramo jedan petogodišnji plan koji bi pokrivao ono što treba infrastrukturno da se odradi i eventualnu pomoć“, najavio je Radunović.

Kada je u pitanju projekat izgradnje auto-puta Bar Boljari, Radunović je ponovio da se očekuje da će on 30. novembra biti građevinski završen.

„Neki segmenti auto-puta za koje očekujemo da će biti potrebno još neko vrijeme su elektro-mašinski radovi, a veoma zahtejvan će biti i tetra-sistem, koji će se raditi u saradnji sa kompanijom Wireless Montenegro“, dodao je Radunović.

Kada će građani moći da se voze auto-putem zavisiće od Tehničke komisije koja treba da odobri radove.

„Ne možemo znati hoće li biti do kraja godine, jer je obimna dokumentacija“, rekao je Radunović.

Resorni ministar, Mladen Bojanić, podsjetio je na najznačajnije aktivnosti tog Vladinog resora od kada je formiran i dodao da je obim posla bio ogroman, ali da su morali prvo da se bave urgentnim rješenjima, odnosno „gašenjem požara“.

„Crnu Goru može da bude veoma ekonomski bogata zemlja ukoliko ostvarimo neki od projekata iz energetike i ukoliko Luku Bar, zajedno sa zaleđem i putnim i željezničkom infrastrutukrom, stavimo u punu funkciju“, smatra Bojanić.

Na pitanje koliko je Air Montenegro do sada koštao državu, Bojanić je odgovorio da je osnivački kapital 30 miliona eura, da je do sada uplaćeno 26 miliona i da ostalo još četiri miliona da Vlada kao osnivač uplati toj kompaniji.

Na pitanje zašto kompanija Air Montenegro ne koristi servis aviona koji ima MA, Radunović je odgovorio da su od oba preduzeća zahtijevali izvještaje o radu, ali da od MA to još nijesu dobili.

„Oni treba da nađu zajednički jezik za saradnju. Oba preduzeća imaju samo određeni dio radova odobren od Agencije za civilno vazduhoplovstvo. I jedna i druga kompanija su u stanju da mogu da upravljaju i obavljaju servise samo na avionima u crnogorskom registru“, zaključio je Radunović.

Podijeli: