KOTOR – STARI GRAD

Na prostoru izrazito nepravilnog trouglastog oblika u podnožju brda Sveti Ivan, okruženog bedemima, omeđenom na sjeveru kratkim tokom plahovite rječice Škurde, a sa zapada i juga obalom mora i uskovitlanim grotlom podmorskog izvora Gurdić, na aluvijalnom nanosu površine približno jednake današnjoj, odvijao se proces formiranja najstarije urbane jezgre Kotora, koja svojim neregularnim rasterom gradskih ulica znatno odstupa od uobičajene sheme ulične mreže koju je još rimski urbanistički genije poklonio čitavom svijetu, a u kojoj ulice treba da se sijeku pod pravim uglom, tvoreći tako pravougaone ili kvadratne gradske insule – blokove sa jednospratnom ili višespratnom arhitekturom.

Međutim, upravo je kod Kotora prisutan osjećaj stihijnosti i neregularnosti u prostornom planiranju, koje zapravo i nije postojalo,već se dobija utisak da je sve rađeno “ad hoc”, prema trenutnim potrebama, iako je Kotor već u XIV vijeku vijeku imao i primjenjivao u gradskom Statutu odredbe o načinu građenja unutar gradskog jezgra.

Postoje zapravo dvije urbane matrice unutar urbanog jezgra – starija i mlađa, koje se ne poklapaju, a ni kod jedne nije postojao pojam regulacione ili građevinske linije kod izgradnje i formiranja novih ulica ili trgova; nema nijedne pravilne ulice iste širine, visina spratova je nejednaka, trgovi sasvim asimetrični, gotovo da nema nijednog pravog ugla, vertikale ili horizontale, normalno prisutne u planiranju i izgradnji. Pa ipak, na svakom većem otvorenom prostoru koji je prerastao u trg postoji neka vizuelna rezultanta, objekt na kome se sustiču svi pogledi, najčešće neka od brojnih gradskih crkava ili palata.

Stara urbana matrica, definisana tokom XIII i XIV vijeka, a posebno dolaskom Mlečana u XV vijeku, gotovo je potpuno uništena velikim potresima u XVI vijeku (1537. i 1563. godine), a posebno u razornom, tzv “dubrovačkom” zemljotresu 1667.godine, kada je stradalo oko dvije trećine građevina u gradu.

Tada je preko stare, naslijeđene urbane matrice prebačena nova, ali uz preuzimanje svih nekadašnjih nepravilnosti i povećano izvitoperivanje osnovnih principa urbanizma. Stoga urbana jezgra Kotora u današnjem obliku predstavlja zamršeni splet uskih, krivudavih uličica i nepravilnih trgova, porazbacanih naizgled bez ikakvog smisla ili plana po urbanom tkivu. Međutim, upravo ta nepravilnost i nepotčinjenost strogim kanonima urbanizma daje Kotoru vječitu draž neponavljanja, originalnosti i spontanosti u nastajanju, čime je još više podcrtan specifični kolorit i slikovitost urbanog tkiva Kotora kao grada u kome i o kome se može napisati udžbenik o arhitekturri i njenoj primjeni kroz vjekove ljudskog trajanja na ovom prostoru.

Druga specifičnost urbane sheme Kotora unutar bedema jeste da ulice nemaju svoja imena, već najčešće tradicionalne narodne nazive, odnosno, nadimke; posebno je karakterističan naziv ulice “Pusti me proć” u sjeveroistočnom dijelu grada, koja je toliko uska da se dva čovjeka teško mogu mimoići.

Stoga su sve kuće u gradu već prilikom izrade prvog katastra, oko 1875.godine dobile anagrafske brojeve koji nisu jednaki katastarskim parcelama, pa i to stvara poteškoće u snalaženju. Trgovi su pak oduvijek imali imena po karakterističnim građevinama ili po proizvodima koji su se na njima u prošlosti prodavali. Tako je glavni gradski trg kod Morskih vrata (1) dobio ime Trg ili Pjaca od oružja (I) po tamo postojećem mletačkom Aresnalu (96), u kome se čuvalo oružje za odbranu grada. Pored njega postoje u gradu sljedeći veći trgovi: Trg od brašna (II), južno od Trga od oružja (I), sa palatama Pima (69) i Buća (68), na kome su se ranije nalazili magazini sa brašnom, pa mu otuda ime. Trg svetog Tripuna je nekada bio centar duhovnog i političkog, a nalazi se ispred Katedrale (34), pa je korijen imena jasan (III). Trg od salate ili Škaljarska pjaca (IV) nalazi se južno od Katedrale (34), a na njemu su svoje povrtlarske proizvode prodavali stanovnici kotorskog podgrađa, Škaljara. Trg Bokeljske mornarice (V) nazivao se u prošlosti Pjaca od cirkula po gradskom poglavarstvu, ili Pjaca od muzeja, što je noviji naziv. Trg ili Pjaca svetog Luke ili svetog Nikole (VI) nazvan je po tamo postojećim crkvama svetog Luke (35) ili svetog Nikole (53). Trg od mlijeka je mala pjaceta na kojoj se u prošlosti prodavao sir i mlijeko (VII), između Trga svetog Luke i Trga pred crkvom svete Marije od rijeke, sada poznatije kao crkva blažene Ozane (36). Ovaj trg se pak nazivao Trg ili Pjaca od drva (VIII), pošto su se na njemu ne tako davno prodavala drva na konjskim tovarima, u balicama. Od dvorišta nekadašnjeg samostana uz crkvu Gospe od anđela (58) stvoren još jedan trg, bez ikakvog imena, sa ogromnim stablom topole, starim po procjeni preko 300 godina.

Trebalo bi svim ovim trgovima i ulicama u starom jezgru vratiti njihova tradicionalna imena, umjesto današnjih novokomponovanih, nakalemljenih imena kao što su, na primjer: Trg Oktobarske revolucije, zatim Trg Oslobođenja, Trg Ustanka mornara 1918, Trg Bratstva i jedinstva, i najnerazumljiviji naziv: Trg Paštrovnica. Na taj način bi se kroz davanje imena ulicama i trgovima podcrtao veliki značaj ovog grada u prošlosti, svo bogatstvo njegove kulture, privrede i razvijenog komunalnog života, tako što bi se dala imena najznačajnijih ličnosti iz istorije samog grada Kotora, naime, iz vremena procvata njegove srednjevjekovne komune. Pored imena tih velikana, državnika i diplomata, pomoraca i privrednika, pisaca i pjesnika, umjetnika i štampara, trebalo bi uzeti u obzir i imena ljudi iz naroda: zanatlija, ribara i građana značajnih za život grada. Tako bi se kroz nazive trgova i ulica dobio kompletan pregled i presjek političke, ekonomske i kulturne istorije grada u rasponu od IX do XIX vijeka, i to grada u kome je, na primjer, krajem XIII vijeka počela da radi Gramatikalna škola, najstarija u našoj zemlji, grada u kome su u toku XIV vijeka stvoreni začeci gradskog Statuta, u kome su radili ljekari i apotekari, stvarali slikari, vajari i pjesnici, grada iz koga je 20 godina poslije Gutemberga potekao prvi naš štampar, i tako dalje …

Mr. Jovica Martinović, 100 Kotorskih Dragulja

Podijeli: