USVOJEN PREDLOG ZAKONA O SARADNJI CRNE GORE SA DIJASPOROM – ISELJENICIMA

Sedmog dana Devete sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2018. godini, poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima.

U okviru Devete sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2018. godini Skupštine Crne Gore, poslanici su raspravljali o Predlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima.

Ministar vanjskih poslova prof dr. Srđan Darmanović predstavio je u Skupštini Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima.

„Najznačajnija novina koju uvodi Predlog ovog zakona jeste mogućnost sufinansiranja programa i projekata organizacija iseljenika na osnovu javnog konkursa. Ako imamo u vidu da su organizacije iseljenika obično registrovane kao nevladine organizacije u stranoj zemlji koje nemaju izvor finansiranja i sve svoje aktivnosti sprovode na volonterskoj osnovi, onda je jasno zašto je ovo neophodno i zbog čega upravo ova rješenja smatramo najznačajnijom kvalitativnom izmjenom koju uvodi Predlog zakona.

Značajno su takođe unaprijedjene odredbe u okviru poglavlja „Savjet za saradnju sa iseljenicima“. Razrađene su norme koje obezbjeđuju transparentniji postupak izbora predstavnika dijaspore u Savjet, te definišu prestanak mandata i načine razrješenja članova ovog tijela. Takodje je povećan broj predstavnika u Savjetu za zemlje sa većom koncentracijom iseljenika, kao i broj članova Savjeta iz reda istaknutih ličnosti, a u cilju pronalaženja načina da se u rad ovog tijela uključe afirmisani stručnjaci u oblastima relevantnim za ostvarivanje i jačanje saradnje sa dijasporom – iseljenicima. Ostale novine koje uvodi ovaj zakon su: jasnije prepoznavanje Uprave za dijasporu kao nosećeg organ uprave nadležan za odnose sa dijasporom, uvođenje nagrade za oblast nauke u cilju prepoznavanja naših istaknutih naučnika i stručnjaka koji žive i rade u inostranstvu, detaljnije navođenje podataka koje će sadržati evidencije koje vodi Uprava za dijasporu, a takodje su zadržane i dodatno unaprijeđene odredbe koje se tiču izdavanja iseljeničkih knjižica i organizacije manifestacije Dani dijaspore odnosno iseljenika“ – rekao je Darmanović .

On je takodje naglasio da je briga za iseljenike, naše građane i njihove potomke koji žive u inostranstvu sastavni dio unutrašnje i vanjske politike Crne Gore, kao i da je dijaspora ljudski, intelektualni i ekonomski potencijal Crne Gore.

U ime predlagača zakona direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović je u svom izlaganju naglasio da je jedna od značajnih novina koju uvodi ovaj Predlog i uvodjenje termina dijaspora u ravnopravnu upotrebu sa terminom iseljenici, čime su ispoštovani brojni zahtjevi dijaspore pristigli tokom organizovane javne rasprave o tekstu Nacrta zakona.

Odgovarajući na pitanja poslanika Mitrović je naglasio da pojedina pitanja, koja su bez sumnje od interesa za iseljeništvo, poput statusnih prava (državljanstvo i dr), stvaranja pretpostavki aktivnijeg učešća u kreiranju društveno – ekonomskih i političkih prilika u zemlji, nijesu predmet ovog Zakona, ali će svakako naći svoje mjesto kroz aktivnosti i djelokrug angažovanja svih nosilaca saradnje sa iseljeništvom i posebno, Uprave za dijasporu kao nosećeg organa odnosa i saradnje sa dijasporom.

„Ono što treba istaći i što smatramo najvećom vrijednošću ovog zakona jeste da je kompletan zakon rađen u skladu sa ustavnim konceptom Crne Gore kao građanske države i jednakog statusa iseljenika iz svih iseljeničkih grupacija . Dodatno, po prvi put ovim zakonom se pojmovi „kultura, jezik, identitet i tradicija“ koriste u pluralu, što je još jedna specifičnost ovog teksta, a čime smo maksimalno ispoštovali i građanski duh i zahtjeve dijaspore – zbog kojih i donosimo ovaj zakon“, kazao je Mitrović.

Prethodno je Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima dobio jednoglasnu podršku članova Odbora za medjunarodne odnose i iseljenike i Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.

Odbor za medjunarodne odnose i iseljenike je predložio i četiri amandmana koji su prihvaćeni od strane predstavnika predlagača i samim tim postali sastavni dio Predloga zakona. Poslanik Andrija Nikolić, predsjednik Odbora za medjunarodne odnose i iseljenike, podnio je amandman kojim se predlaže uvećanje budžeta Uprave za dijasporu sa kojim se predstavnik predlagača saglasio i koji je takođe postao sastavni dio teksta Predloga zakona. Poslanik Ervin Ibrahimović, koji je bio i predsjednik Radne grupe za izradu Predloga zakona, podnio je amandman koji se odnosi na ispravku pravno – tehničke greške u članu 51 stav 2 Predloga zakona.