U četvrtak 20.05.2021. godine u organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, dnevnih novina Vijesti i udruženja Alamanah, održan je skup ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu povodom 15 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, na temu „Crna Gora se ne voli samo mahanjem, nego radom i znanjem“.
Na održanom skupu, koji je ujedno i promocija knjiga akademika prof. dr Šerba Rastodera, govorio je v.d. direktor Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima M.Sc Seid Hadžić i tom prilikom svečano otvorio navedeni događaj.
U svom obraćanju v.d. direktor Hadžić je izrazio veliku čast da je u ime Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima kao jednog od organizatora imao priliku da povodom 15-te godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, svečano otvori skup.
„Ono što je svakako centralni povod našeg okupljanja jeste 15-ta godišnjica obnove nezavisnosti Crne Gore. S tim u vezi želim se iz ugla institucije zadužene za saradnju sa dijasporom kratko osvrnuti na mogućnosti a svakako i obavezu da ovu državu učinimo ugodnim mjestom za život u kojem ćemo se takmičiti uspjesima a nikako destrukcijama.
Naime, svjedoci smo višedecenijskom civilizacijskom sunovratu naših balkanskih prostora pa samim tim i Crne Gore kao i naporima one čojske i junačke Crne Gore da izroni iz tog ludila. Našu nadu, naše snove i naše dostojanstvo, istovremeno je građeno i rušeno. Ali naša vjera u bolje sutra i naša privrženost domovini nikada nije dolazila u pitanje.
Uprkos brojnim usponima i padovima ideja samostalne, građanske i evropske Crne Gore je bila superiorna, samim tim osuđena na uspjeh“, navodi Hadžić.
U svom govoru naveo je da nema namjeru ocjenjivati dosadašnju izgradnje modernog crnogorskog društva niti očekivanja građana Crne Gore: „Nemam namjeru ocjenjivati dosadašnju uspješnost. Ono što sam dužan istaći je nesporna činjenica da kao društvo možemo bolje, puno bolje i kvalitetnije. U to sam siguran. Crnogorska nezavisnost je neupitna kategorija ma kako uslijed vještački izvedenih ili stvarnih kriza izgledala krhka i ranjiva. Suštinsko pitanje nije njena nezavisnost ili opstanak. Sigurna je i neupitna, a većina građana nema nikakvu dilemu po tom pitanju. Suštinsko pitanje današnje Crne Gore jeste izgradnja moderne i uspješne balkanske i mediteranske priče, jasan evropski kurs i rad na njemu. Svaki korak ka punopravnom članstvu u evropskoj uniji znači deset koraka unazad retrogradnim snagama. Napor na tom putu moramo udvostručiti jer posljedice našeg oklijevanja ili fokusiranja na sporedne stvari ovu državu je u protekloj deceniji koštalo 30.000 stanovnika manje, samo na Sjeveru države.“
V.D. direktor Hadžić je dao i kratak osvrt na djelo uvaženog akademika profesora Šerba Rastodera, u kojem profesor piše posvetu svojim sinovima Damiru i Dinu koji su poput brojnih svojih vršnjaka napustili Crnu Goru u potrazi za boljim životom, što je i čest slučaj sa našom dijasporom, kako tada, tako i danas.
Osvrćući se na posvetu i djelo profesora Rastodera, Hadžić ističe: „Iskoristimo ovaj period do 20-te godišnjice obnove nezavisnosti da stvorimo uslove da se svi naši Damiri i Dine, Aleksandre i Nikole, Arbeni i Zemrane vrate u domovinu i da nikada više naši građani ne idu iz ove prelihepe zemlje zbog straha ili neimaštine.
Burna i izazovna vremena rađaju heroje i kukavice, rađaju ljude i neljude, rađaju čast i bruku. Ali, ma koliko to brutalno zvučalo, sve je to proces periodičnog sazrijevanja vjerovatno i otriježnjenja generacija. Civilizacijski, društva se dijele na ona koja nauče iz svoje prošlosti i ona koja ta iskustva zakopaju jer u datom momentu nemaju hrabrosti da se suoče sa činjenicama i potomstvu ostave čistu podlogu za razvoj društva u cjelini.
Ja iskreno vjerujem da mi u Crnoj Gori, uprkos brojnim izazovima imamo kapaciteta i volje da uzmemo pouku i da to iskustvo koje je enormno širokog dijapazona iskoristimo u izgradnji zdrave misli i zdravih ideja na dobrobit svih građana Crne Gore.
Antagonizme iz prošlosti rješićemo pravdom a očekivanja budućnosti našim radom. To su jednostavni principi koji moraju da mobilišu sve nas ukoliko želimo bezbrižnu budućnost za našu djecu, a siguran sam da svi to želimo.“
U svom govoru Hadžić se obratio i sa porukom o dijaspori: „Uprava na čijem sam čelu ima namjeru da u skladu sa nazivom ovog skupa iskoristi svo znanje, svu energiju i svu ljubav koju generiše naša dijaspora širom planete kako bismo zastavu Crne Gore predstavili kao sinonim za bolje sutra na Balkanu. Naša vizija je da zastava Crne Gore stoji iza uspješnih projekata koje će Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima pokrenuti u narednom periodu i stoga vas pozivam da iskoristite vlastiti autoritet, znanje i ugled kako u Crnoj Gori tako i širom svijeta da pomognete naš rad i napore da ogroman potencijal patriotizma, znanja, iskustava i ekonomske moći zajednički usmjerimo ka izgradnji prosperitetne, moderne, evropske Crne Gore.
Na nama je da obezbjedimo uslove da dijaspora koja je nebrojeno puta iskazala svoju privrženost domovini dobije priliku da implementira svoje znanje i svoja iskustva. Svakodnevni kontakti kako sa običnim narodom tako i intelektualnom elitom daju mi za pravo da je mnogo više onih koji svojim radom i svojim znanjem crnogorsku zastavu žele iskoristiti kao pečat kolektivnog uspjeha svih naroda od onih koji bi tu zastavu iskoristili kao sredtsvo lične koristi, sukoba ili manipulacije u bilo kojem smislu.“
Na kraju svojeg obraćanja, v.d. direktor Hadžić je u ime Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima i u njegovo lično ime, građanima Crne Gore, njenoj dijaspori, kao i prisutnima, čestitao 15 godina od obnove nezavisnosti u nadi da ćemo kao društvo naredni period obilježiti uspjesima koji će biti vodilja i ostalim balkanskim državama.
Nakon njegovog govora na pomenutom događaju među učesnicima su imali riječ i: princ Nikola Petrović, prof. dr Bojka Đukanović, prof. dr Nebojša Vučinić, prof. dr Mladen Vukčević, prof. dr Branislav Radulović, mr Novak Adžić i urednik i kolumnista Balša Brković.
Moja Crna Gora Crnogorski informativni portal u Srbiji
