„Otvara se nova stranica i počinje preporod u odnosima Crne Gore prema njenoj dijaspori i iseljenicima koji su u svijet otišli „trbuhom za koru hljeba“. Njih je, kako je to na konferenciji za novinare rekao vršilac direktora Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, Šefket Krcić, bar još dvije Crne Gore.
„Naši ljudi po svijetu su najbolji ambasadori Crne Gore. Oni su u ovom trenutku možda ti koji će spasiti našu turističku sezonu, ali mora se shvatiti da njihov povratak najprije zavisi od toga kakve Crna Gora ima odnos prema njima“, kazao je Krcić. „Ljudi iz Crne Gore u rasijanju razvijaju i popularišu našu arhitekturu, privredu, turizam, kulturu i prosvjetiteljstvo.“
On je rekao da Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima radi na brojnim projektima s kojima će „pokazati novi i kvalitetniji odnos prema iseljenicima, obezbijediti im razne povlastice za povratak u zavičaj i to precizirati sa opštinama u kojima se vraćaju i sve to kroz projekat ‘Dijaspora gradi Crnu Goru’“.
„Drugi projekat Uprave je da napokon priredi i objavi ‘Leksikon dijaspore Crne Gore’, koji će na jedan način i biti prva, značajnija baza podataka, gdje će biti unešeni, sređeni i uređeni lični podaci ličnosti iz svih oblasti“, navodi Krcić.“ Kao posebno važan projekat je i ‘Antologija stvaralaštva dijaspore Crne Gore’ gdje će se zastupiti izvodi iz dijela svih koji su kvalitetom zaslužili da budu upisani u literaturu Crne Gore, tim prije što su ti autori u oštrim konkurencijama na zapadu dokazali svoj literarni kvalitet“.
Navodi da politika Uprave i Crne Gore je „da ti naši ljudi koji su u raznim periodima napustili zemlju, da gradeći svoj zavičaj grade sebe“.
„Oni povratkom i ulaganjem u razne projekte obogaćuju svoju zemlju. Svedoče o tome novi stambeni objekti, fabrike, hoteli i valorizuju i obogaćuju našu turističku privredu. I nikada ne treba smetnutu s uma da su oni naši naiskreniji i najbolji ambasadori u svim zemljama gdje su se nastanili“, ističe Krcić.
Da u Upravi imaju veoma mali broj podataka o crnogorskim iseljenicima potvrdio je i v.d. pomoćnik direktora ove institucije Arben Jakupi koji je rekao da će se sada raditi na indetifikovanju i registovanju više stotina udruženja iseljenika.
„Trenutno mi u Upravi imamo svega 216 upisanih naših građana iz dijaspore i taj podatak dovoljno govori o kakvom je odnosu riječ prema našim ljudima izvan Crne Gore. Sada nastojimo da u bazi podataka unesemo bar nekoliko hiljada iseljenika. Primjera radi, u SAD se procjenjuje da živi oko osam hiljada naših sunarodnika, a mi bismo bili zadovoljni ako bi uspjeli da registrujemo bar dvije do tri hiljade“, kaže Jakupi.
Kaže da u zemljama poput Italije za sve registrovane migrante, odnosno iseljenike daju se određene privilegije do prava da može biti punopravni glasač kao ostali građani te države.
„Nadam se da će povećanjem sredstava od 170 hiljada biti više onih koji žele konkurisati za finansiranje što većeg broja projekata. Biće i drugih povoljnosti za naše iseljenike, a svakako je značajan projekat otvaranja škole za djecu iz dijaspore na meternjem jeziku. Škola će raditi na Ivanovim koritima i okupiće oko 60 učenika“, navodi Jakupi i dodaje da vjeruje kako će tokom godine biti identifikovano još udruženja koje će bolje povezati sa matičnom državom.
Po riječima Krcića Crna Gora „kao međunarodno priznata država, teži uspostaviti i razvijati najbolje odnose sa državljanima regiona, kao i sa ostatkom svijeta“.
„Multikulturalnost i multietničnost naše dijaspore je ogledalo naše građanske države koja je otvorena za saradnju i zbližavanju svih i to na raznim poljima – kulture, nauke, sporta i biće to, kako kaže, novo poglavlje u istoriji slobodne i slobodarske Crne Gore.“