Gorski vijenac u stripu

Gorski vijenac u stripu – omaž velikom pesniku, filozofu, državniku i diplomati Petru Petroviću Njagošu – posvećeno je, od reči do reči, preneo i vizuelno uobličio slikar, ilustrator i crtač Geza Šetet iz – Donjeg Tavankuta.

Gorski vijenac u stripu

I dok ovaj klasik u stripu traži svoj put do čitalaca, Geza Šetet se sprema da u strip pretoči i dela Branka Ćopića i Branislava Nušića, a već je „precrtao“ još jedno delo vladike sa Lovćena – „Luču mikrokozmu“.

Gorski vijenac u stripu, kapitalno delo Petra Petrovića Njagoša, priređeno u luksuznom izdanju na 140 strana velikog formata u formi stripa u tvrdim koricama, nije nastalo ni na Lovćenu ni u Podgorici već u Donjem Tavankutu kod Subotice, a delo je ruku Geze Šeteta.

Izdavač stripa je „Forma B“ iz Beograda, jer su urednici Predrag Rođenović i Ilija Mirović bili uvereni da je upravo Geza Šetet pravi čovek da Njagoševe pouke pretoči u slike u stripu.

„Nisam ja odabrao Njagoša već on mene. Urednici i izdavači stripa rodom su Crnogorci koji su, kako kažu, odrasli i vaspitavani u duhu „Gorskog vijenca“ i bio im je san da to delo bude izdato u formi stripa. Pregovarali su o tome sa mnogim, eminentnijim crtačima nego što sam ja, ali se niko nije usudio. Ja jesam. Tako je nastao strip „Gorski vijenac“, objašnjava Geza Šetet, strip crtač iz Donjeg Tavankuta.

Nakon što je Mikica Ivanović crtež Geze Šeteta u olovci preneo u tuš, nastala je ideja da se „Gorski vijenac“ u formi stripa, u tiražu od po 2.000 primeraka, izda i na latinici i na ćirilici, za čije izdanje je naslovnu stranu nacrtao Željko Pahek.

Njagoševo remek-delo u stripu usledilo je nakon što je Geza Šetet, na isti način, predstavio biblijske teme u stripovima „Isus, reč Božja“ i „Кnjiga o Jovu“. Planira da i druge književne klasike predstavi u formi stripa.

„Ta velika književna dela, kroz strip, mnogo lakše dopiru do omladine jer ih, na taj način, bolje razumeju. I ne samo mladi. I oni koji su već čitali Njagoševa dela, posebno „Gorski vijenac“, kažu da im je, zbog crteža, sada mnogo lakše da ga razumeju. To je i bio cilj: da dopremo do mladih, da shvate i zavole dela velikana naše književnosti“, kaže Geza Šetet, strip- crtač „Gorskog vijenca“.

Geza Šetet naslikao je oko 2.500 ulja na platnu na kojima je odslikao biblijske, antičke i vojvođanske motive, ali je njegova najveća misija da domaće književne klasike pretvori u strip. Želi da, na taj način, mladima približi dela Branka Ćopića i Branislava Nušića…

I dok mnogi tek saznaju da je uspeo da Njagošev „Gorski vijenac“ pretoči u strip, on je već završio crtanje „Luče Mikrokozme“, a sa istim ciljem upravo se sprema i za „Lažnog cara Šćepana Malog“.

Podijeli: