Moja Crna Gora Crnogorski informativni portal u Srbiji
Trenutna situacija je takva da se planira da Crna Gora blizu granice sa Albanijom otvori prihvatni centar za migrante jer se u Evropskoj uniji već pravi plan kako da migrante preusmjeri sa svoje teritorije. Sagovornici CdM-a kažu da taj scenario još nije siguran ali u i poručuju da u Crnoj Gori nikako ne smije preovladati antimigrantska histerija.
Poslanica evropskog parlamenta Tanja Fajon za CdM kaže da se polemiše o osnivanju centara za prihvat migranata van EU. Ona tvrdi da su Italija i Francuska predložile da takvi centri budu u Africi, ali da se pominju Albanija i Kosovo.
“Međutim, konkretnih predloga još nema na stolu. Ovo je uglavnom nagađanje. U svakom slučaju, ukoliko bude bilo odluke o otvaranju centara u nekoj od zemalja van EU, za to će biti potrebna saglasnost te države”, naglasila je Fajon za CdM i dodala da će se o migrantskoj krizi razgovarati na samitu krajem juna.
Lider Liberalne partije Andrija Popović ima važnu poruku u ovoj situaciji.
“Migrantska kriza je prvenstveno humanitarna kriza. Nikako ne smije kod nas prevladati antimigrantska histerija. Zna se koji su kapaciteti prihvata migranata u Crnoj Gori. Vjerujem da će naši državni organi znati da se nose sa potencijalnom krizom, u dogovoru sa EU i državama regiona”, kazao je Popović za CdM.
Portparol Socijaldemokratske partije Mirko Stanić poručuje da se Crna Gora i ranije nalazila pred sličnim izazovima.
“Crna Gora je više puta u svojoj istoriji dokazala da je spremna da otvori vrata za one koje je nesreća natjerala da napuste svoje domove. I u ranijoj istoriji, ali i tokom devedesetih, kada su stotine hiljada ljudi iz bivše Jugoslavije našli utočište u našoj zemlji. Danas se nalazimo pred sličnim izazovima, kada hiljade migranata iz brojnih zemalja, bježeći od rata ili iz ekonomskih razloga, prolaze kroz Crnu Goru na putu ka razvijenim zemljama EU. Pred nama je izazov na koji način da se pomogne migrantima, a da to ne dovede do situacije da Crna Gora ekonomske posljedice. Svako rješenje koje bi podrazumijevalo veće uključivanje Crne Gore u rješavanje migranske krize bi moralo biti uz partnerski odnos sa EU čije angažovanje u ovoj situaciju mora biti puno značajnije”, rekao je Stanić za CdM.
Na kraju, dodaje on, ali ne manje bitno, brojni građani Crne Gore su tokom devedesetih morali potražiti sigurno mjesto u evropskim zemljama koje su ih prihvatile i dale im šansu koju su mnogi od njih iskoristili i napravili odlične karijere u raznim oblasti, od privrede do nauke, kulture i sporta.
“Da budem precizan u, duhu aktuelnog Svjetskog prvenstva, jasno je koliko su dobile reprezentacije Belgije sa Lukakoum ili Njemačke za Ozilom, ranije Švedske sa Ibrahimovićem i slilčno u mnogim drugim oblastima. Migranti su ljudi kao i svi drugi, sa svim vrlinama i manama svojstvenih svim ljudksim bićima i kao takve ih treba gledati-sa željom da im se pomogne u teškom životnom momentu”, zaključio je Stanić za CdM.
Da se Crna Gora priprema za talas migranata potvrdio je tokom vikenda i premijer Duško Marković.
“Jačamo naše kapacitete, pokrenuli smo prema Evropskoj komisiji projekat sanacije jedne stare jugoslovenske karaule na granici sa Albanijom koja bi mogla biti migracioni prihvatni centar kako bismo stvari bolje kontrolisali. Preduzećemo sve kako ne bismo doživjeli onaj veliki rizični talas koji se desio 2015. godine, koji nije zahvatio Crnu Goru. Ali sada se očigledno ruta mijenja, preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i dalje prema Evropi. … Radimo na svim poljima kako bismo odgovorili ovom izazovu i smanjili pritisak na granice Evropske unije”, rekao je premijer u intervjuu austrjskom javnom servisu ORF datom u subotu tokom radne posjete Austriji.
Da je stvar ozbiljna potvrdio je juče i ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić koji je saopštio juče u Briselu da je Crna Gora, kao pouzdan partner Evropske unije, preduzela sve neophodne mjere kako bi se uspješno suočila sa mogućim talasom ilegalnih migracija, ali je dodao da je potrebna tijesna saradnja svih evropskih država kako bi rizici masovnih migracija bili svedeni na minimum u interesu cijele Evrope.
Nuhodžić je pozvao na čvršću saradnju država u suočavanju sa pitanjem ilegalnih migracija rekašvi da problem mora da se rješava zajednički, s akcentom na poštovanje humanitarnih standarda i ljudskih prava.
“Crna Gora je spremna da preduzme sve mjere kako bi ostvarila blisku saradnju sa susjedima, sa zemljama moguće destinacije, kao i zemljama porijekla, sa ciljem što efikasnijeg suočavanja sa problemom masovnih migracija”, poručio je Nuhodžić.
A šta se dešava oko nas?
Hrvatska je prije dva dana stopirala grupu migranata koji su pokušali da iz Bosne uđu u tu članicu EU. Više od stotinu migranata, koji su pokušali da ilegalno pređu granicu prema Hrvatskoj kod Velike Kladuše, uz pratnju policije, vraćeno je u BiH. Oni su otišli u prihvatni centar Trnovi u Velikoj Kladuši. Kako pišu tamošnji mediji, vlasti Velike Kladuše već ranije su izrazile svoje negodovanje zbog odluke viših nivoa da se svi migranti koji borave u Unsko-sanskom kantonu smjeste u objekte Agrokomerca u ovom gradu.
Porast broja migranata
Prema najnovijem izvještaju MOM-a, na zapadni Balkan prošlog mjeseca stigli najviše migranata od početka godine. U Crnu Goru, Albaniju i BiH je od Nove godine došlo više od 7.200 izbjeglica. Najviše ih je iz Pakistana, Sirije, Avganistana, Irana i Iraka.
Lideri EU o problemu
Koliko je situacija zaista ozbiljna, svjedoči i činjenica da će na Samitu lidera EU krajem mjeseca ključna tema biti reforma migrantske politike Unije.
Junker za sastanak sa “pojedinim članicama”
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, pozdravio je inicijativu za postizanje evropskog rješenja na Samitu lidera EU. On je, kako prenose mediji, istovremeno predložio i sastanak sa “pojedinim članicama” radi usklađivanja stavova povodom rješenja za migrantsku krizu, ali nije rekao koje su to članice.
Jedno je jasno-kriza postoji. Evropa mora naći rješenje. Pitanje je hoće li svoj problem samo prebaciti na Zapadni Balkan jer im se može ili će se naći rješenje koje je dobro po sve. Kada kažemo po sve, mislimo, kako na države u koje stižu migranti, tako i na same migrante koji bježe od užasa rata.
Pred EU je izuzetno težak ispit. Problem migranata može da uzdrma sve, pa i samu EU. Kraj juna daće odgovor na pitanje: Da li ima rješenja ili će EU jednostavno samo problem gurnuti prema Zapadnom Balkanu jer države ovog regiona ne mogu da kažu ne kao Orban i njegova bodljikava žica?!
